Tri knjige za svakog tinejdžera

by NDFAuthors

  • нов 24, 2014

Među velikim brojem naslova, mi predlažemo tri knjige koje svaki tinejdžer treba da pročita: Martin Idn, Sofijin svet i Derviš i smrt.

Često u svakodnevici čujemo kako neko traži da mu se preporuči dobra knjiga za čitanje. Svakako, neka interesantna i inspirativna, jer bitno je čitati kvalitetne sadržaje sa snažnim porukama, koje imaju moć da podstiču na pozitivna dela. Zašto je važno čitati dobre knjige? Zato što je naš mozak u ranoj mladosti poput nekog sunđera koji sve upija. Kakve knjige budemo čitali, reflektovaće se na naš duh i naše vrline. A dobrom knjigom i sami stičemo dobre karakteristike – negujemo vrline i uzdižemo naš duh, razvijamo plemenitost, znanje i mudrost.

Čovek je danas zatrpan knjigama različitih žanrova. U toj prevelikoj i šarolikoj ponudi teško je odrediti koje su od njih suštinski dobre za nas, koje imaju pozitivno dejstvo, koje su nam „melem za dušu“. Zato ću ovim tekstom pokušati da pomognem mladim čitateljima u dobrom odabiru knjiga.

girl-reading-in-park

Što se tiče pitanja koje tri knjige svaki tinejdžer treba da pročita, opredelio sam se za tri naslova koja su na mene ostavili snažan utisak, a obrazložiću i zašto.
Moj prvi izbor je „Martin Idn“, autobiografski roman američkog pisca Džeka Londona. U ovom delu, preko istoimenog junaka, prikazan je trnoviti put do uspeha mladog čoveka. Zapravo, „Martin Idn“ je oda o posvećenosti, istrajnosti, neuspeha i uspeha u kojem se svi možemo pronaći, jer život je u stvari splet okolnosti koje na svakom koraku testiraju našu upornost.

Glavni lik je oličenje zdrave snage, inteligencije, ambicioznosti i izdržljivosti. Hrabar, avanturista, nepokoran prema univerzalnom kalupu konformista sa ograničenim horizontima. Međutim, London u ovom romanu govori o lažnoj slici savršenstva u koju je ovaj mladi čovek poverovao. Savršenstvo svakako ne postoji, a raditi stvari u koje nismo sigurni da nas ispunjavaju može biti opasno i pogubno. Nepokolebljiv, Martin Idn je iskren prema sebi, nikako neće prodati svoje ambicije i vrednosti, čak ni po cenu slave, bogatstva, ljubavi. On od svega bira večnost. Ipak, poruka je da ljudska nepravda, neznanje, pohlepa nikako ne smeju da povedu u ništavilo.

book-on-a-field

Drugi izbor je „Sofijin svet“. Norvežanin Justejn Gorder ga naziva romanom o istoriji filozofije, a među čitateljima poznat je i kao „Alisa u zemlji filozofskih ideja“. Gorder je ovde na jedan izvanredan način uspeo da spakuje i približi istoriju ljudske misli staru 3000 godina.
Glavna protagonistkinja, 14-godišnja devojčica Sofija (što je u prevodu sa grčkog znači mudrost), nije mnogo različita od nas, ima potrebu da razume prirodu svoje egzistencije. Potrebu su podstakla anonimna pisma sa pitanjima kojima svaki čovek bar jednom postavi sebi u životu: “Ko sam ja?”, “Odakle potiče svet?”, “Šta je prvi uzrok stvaranja?”, “Šta mogu da znam?”, “Čemu mogu da se nadam?”. Sofijin svet je roman koji nam govori o esencijalnom delu svakodnevice – objašnjava šta je slobodna volja, postavlja pitanje da li je sve što radimo produkt naše volje ili postoji nešto što nas ograničava, kontroliše naše misli, postupke. Ovaj roman nam nudi filozofski pogled na istoriju i njen tok.
Postoje pitanja na koje ni veliki umovi nisu uspeli da daju odgovore. Sofija shvata da nikada neće prestati da se pita, a to je ono što nas čini ljudima. To je filozofija koja jeste i treba da bude deo našeg uobičajenog dana.

girl-reading

I, svakako, poslednji izbor je nezaobilazno remek-delo Meše Selimovića „Derviš i smrt“ zato što, kako kaže i sam autor u posveti, govori o večitoj potrazi za srećom. Sam početak je pomalo demotivacioni zarad stihova Kurana u kome stoji da čovek šta god radio, uvek je na gubitku. U ovom psihološko – istorijskom romanu u kom se raspetljavaju i zapetljavaju duboke čovekove unutrašnje borbe, preko glavnog lika, derviša Ahmeda Nurudina, i njegovog suočavanja sa smrću, možemo videti veoma slikovite prikaze duboke duhovne borbe, obračunjavanja sa samim sobom, potragu za smislom postojanja, suočavanje sa besmislenošću zemnog života i nepravdom, kao i napore za očuvanje ljudskog dostojanstva i morala. U romanu se na maestralni način prepliću veliki broj tema koje ga čine strukurno složenijim. Same teme, koje izviruju jedna iz druge, u osnovi se svode na: čvrst oslonac u životu, mir koji se nalazi u nutrini bića, sreća koja je svakom potrebna, stabilnost bez koje se ništa ne da stvoriti. Nurudin ne pronalazi sve ovo ni u verskoj službi, ni u svetim knjigama, ni u zvanju kadije, čak je i prijatelja izdao. Selimović nas vodi do zaključka da koliko god mislili da sve sami odlučujemo, ipak ne biva tako. Postoje sile, kako u nama samima tako i van nas, koje značajno utiču na naše fizičko i duhovno jedinstvo.

library-books

U moru dobrih i poučnih knjiga, izdvojiti samo tri nije nimalo lako, osobito kad činjenice svedoče da tinejdžerska čitateljska publika širom sveta preferira vanredno popularne naslove poput „Harija Potera“, „Gospodara prstenova“, „Igre prestola“ i njima slične. Slavljenje života, ljudske dobrote, iskrenih osećanja pravde, istine, znanja i moralnosti naveli su me da preporučim baš ove tri. Smatram da nose dovoljno realnih poruka koje će mladim ljudima sigurno značiti u životu i oplemeniti njihovu ličnost.

Na kraju, na vama je da pročitate i ocenite. Neko je rekao, birajte pisca kao što biste birali prijatelja.