Sva deca na svetu nemaju podjednak pristup ranom obrazovanju

by NDFAuthors

  • јун 28, 2016

Nemaju svi mališani na svetu podjednak pristup kvalitetnom ranom obrazovanju, iako je njegov značaj neosporan.

Uprkos kulturološkim i ekonomskim razlikama, kao i različitim obrazovnim sistemima u zemljama širom sveta, jedna stvar ostaje značajna za svako društvo: kvalitetno rano obrazovanje, koje proizvodi brojne pozitivne efekte na kognitivni, društveni i emocionalni razvoj dece. Od 1930-ih do danas sve veći je broj naučnih dokaza koji pokazuju da je ulaganje u mališane od rođenja do pete godine dugoročno efikasnije od zdravstvenih ili finansijskih intervencija usmerenih na poboljšanje kvaliteta života najmlađih.

Uticaj siromaštva na pristup ranom obrazovanju

Ipak, i pored svesti o značaju ranog obrazovanja i dalje svi mališani nemaju podjednak pristup njegovim programima. Osim toga, važna istraživanja pokazuju da problem ne leži samo u pristupu ranom obrazovanju i vaspitanju mališana već i u njihovom kvalitetu.

Širom sveta pristup ranom obrazovanju značajno se razlikuje. U Avganistanu, Burkini Faso, Somaliji, Jemenu i mnogim drugim zemljama manje od 10 odsto dece obuhvaćeno je programima ranog obrazovanja, za razliku od Jamajke i Belorusije gde gotovo 90% mališana pohađa takve programe. Na ovakve statističke podatke u velikoj meri utiču ekonomski status, kao i rasna pripadnost. Tako u Ukrajini, Gani i Mongoliji porodice koje spadaju u četvrtinu najbogatijeg stanovništva imaju dva puta veće šanse za pristup programima ranog obrazovanja nego one najsiromašnije, koje u takvim programima učestvuju sa svega 25%.

Editorial Credit: Patrik Dietrich / Shutterstock.com

Editorial Credit: Patrik Dietrich / Shutterstock.com

Ekonomske prilike ne utiču samo na to kojim mališanima je omogućen pristup ranom obrazovanju već i na njegov kvalitet. Generalno posmatrano, programi ranog obrazovanja u zemljama sa većim primanjima rezultiraju pozitivnim efektima na kognitivni i društveni razvoj, obrazovanje i zdravstveno stanje, koji su za 20 odsto veći nego kod nacija sa niskim primanjima. Razlike između bogatijih i siromašnijih nacija potencijalno utiču i na razlike u kvalitetu intervencija koje je moguće primeniti za dobrobit dece u različitim ekonomijama. Ova teza potvrđena je tokom različitih istraživanja. Na Mauricijusu, na primer, metoda ispitivanja visokokvalitetnog ranog obrazovanja i onog prosečnog kvaliteta u nasumično odabranim predškolskim ustanovama pokazala je da deca u oba slučaja ostvaruju benefite, iako kvalitetnije intervencije proizvode bolje efekte na rani kognitivni razvoj najmlađih, dok je istovremeno mnogo manje slučajeva dece sa problemima u ponašanju kasnije tokom života.

Uticaj rasnih pitanja na pristup ranom obrazovanju

Pripadnost određenoj rasi takođe je jedan od ključnih pokazatelja kolika je verovatnoća pristupa deteta visokokvalitetnom ranom obrazovanju. Tako u SAD od dece koja imaju pristup programima ranog obrazovanja mališani iz latinoameričkih porodica češće pohađaju visokokvalitetne programe nego njihovi afroamerički vršnjaci. Nažalost, oni u Americi imaju najmanje šanse da odrastaju u visokokvalitetnim okruženjima i u većini slučajeva učestvuju u programima ranog obrazovanja lošeg kvaliteta. Poređenje Amerike sa ostalim zemljama merenjem akademskog uspeha otkriva da lošiji rezultat njenih učenika na međunarodnim testovima znanja ne dolazi samo zbog ekonomske različitosti, s obzirom na to da su mnoge siromašnije nacije u tom pogledu bolje rangirane od SAD. To ukazuje da rasne razlike, koje često proizilaze iz rasne segregacije stanovništva, snose deo krivice za lošiji uspeh nacije na polju obrazovanja u celini.

 Copyright: Monkey Business Images

Copyright: Monkey Business Images

Zašto je neophodno da se promeni trenutna situacija? Svrstavanje ranog obrazovanja na listu prioriteta od strane kreatora politika i ostalih struktura društva pokazalo je značajna poboljšanja u životima dece širom sveta. Veliki broj studija otkrio je da kvalitetno rano obrazovanje ima za rezultat kako kratkoročne tako i dugoročne pozitivne efekte na inteligenciju, učenje, društveno ponašanje, izvršne funkcije, delinkvenciju, kriminal, i mentalno zdravlje uključujući depresiju. Osim navedenih benefita za decu, prethodna istraživanja (čiji se veliki deo fokusirao isključivo na Ameriku) ističu ekonomsku vrednost ostvarenu kroz ulaganje u rano obrazovanje i vaspitanje dece.

Benefiti unapređivanja ranog razvoja i obrazovanja

Veći pristup i unapređen kvalitet programa ranog razvoja i obrazovanja u korelaciji je sa većim kratkoročnim dobitima u vidu zapošljavanja majki i dugoročnim u pogledu potencijala deteta da jednog dana dobije bolje plaćen posao. To je naročito važno za porodice sa niskim i srednjim primanjima. Procenjuje se da bi sa povećanjem upisa dece u vrtiće sa 25 na 50 odsto povraćaj sredstava državi bio 6 do čak 17 puta veći od početnog ulaganja, u poređenju sa odnosom troškovi–dobiti, koji bi se bazirao samo na povećanju plata. Krajnji benefiti verovatno bi bili još veći, s obzirom na smanjenje troškova u vezi sa ponavljanjem razreda lošijih učenika, manjom potrebom za skupim programima dopunskog obrazovanja i manjim pritiskom na pravosudni sistem i sistem zdravstvene zaštite zatvorenika.

Značaj ranog obrazovanja nije ograničen samo na decu. Njegovi uticaji na život mališana su dugoročni i osećaju se u čitavom društvu. Povećanje pristupa ranom obrazovanju smanjuje pojavu kriminala i zdravstvenih problema, i doprinosi celokupnoj ekonomiji. Države moraju da usmere pažnju na prvih pet godina dečjeg razvoja, posebno kada je reč o mališanima iz porodica sa niskim i srednjim primanjima i ranije diskriminisanim pripradnicima određenih rasa, kako bi se povećao njihov pristup ranom obrazovanju i samim tim ojačale njihove zajednice u celini.